Prva dzamija u BiH izgradena je u Ustikolini 1448-1449 god. Nije poznato ko su bili graditelji dzamije, ali po narodnim predanjima kaze se da je u Ustikolini najstarija dzamija u Bosni i Hercegovini, a njen osnivac je Turhan Emin-beg, jedan od vojskovoda Murata II. Kakva i kolika je bila ta dzamija ne zna se, ali se pretpostavlja da poslije rusenja i paljenja kroz ratove, dzamija je pravljena na istim temeljima.
29. novembra 1941. god Turhan Emin-begova dzamija je spaljena.
Po zavrsetku rata mjestani su bili spremni da izgrade dzamiju, ali se radilo i o historijski vaznom objektu, pa se tako Turhan Emin-begova dzamija nasla na spisku prioriteta za rekonstrukciju kod Zavoda za zastitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti u Sarajevu. Istoricari, konzervatori i arhitekti su radili svoj posao od 1953. – 1955., da bi je 1956. god. predali za upotrebu. Svi su brinuli da dzamija dobije aribute kako bi sacuvala imidz najstarije dzamije u BiH. Uspjeli su, pa je kao takva stavljena pod zastitu drzave.
Iz budzeta drzave utroseno je 1.600.000 dinara za izgradnju dzamije, dok su mjestani prikupili manji inos novcanih sredstava, ali su se odazivali svakom pozivu na akciju u toku izgradnje, a na dan otvaranja dzamije oni su prilozili 50 cilima i serdzada.
Svecano otvaranje dzamije bilo je 6. oktobra 1956. god.
Turhan Emin-begova dzamija bila je ukras, ne samo Ustikoline, to je bila lijepa i prostrana dzamija sa prekrasnom, vitkom i visokom munarom 36m, objekat visoko kulturno-historijske vrijednosti i objekat pod zastitom drzave.
Iznad ulaza u dzamiju je natpis ispisan na limenoj ploci, koja je nestala u Drugom svjetskom ratu, ali je sacuvan faksimil natpisa: „Zaista dzamije podizu oni koji vjeruju Allaha, Sudnji dan i obavljaju molitvu. (Kur'an 9, 18).
U ime Allaha, stvoritelja svjetova, / Podize ovu dzamiju za pobozne, / Turhan Emin-beg, u vrijeme vladavine sultana Gazi Murad-hana II, / Boze, otkloni od nje svaku strahotu, / Sacuvaj je od nesreca i losa susjedstva. / A svi oni koji dzamiju posjecuju i osvjetljavaju svojim djelima i dobrocinstvima, i iskreno obavljaju zajednicki molitvu u njoj, / Neka postignu susret sa Allahom, dobrociniocem i gospodarem./ njezin hronogram je: Osam stotina i pedeset i druga godina.“ (1448./89.)
Uz dzamiju je napravljena gasulhana, abdesthana, mekteb i stambena zgrada u kojoj je stanovao imam dzemata Ustikolina.
U aprilu 1992. god. dzamija je rusena granatama, potom zapaljena i na kraju popuno unistena (minirana).
Ponovo, svecano otvorenje novoizgradene Turhan Emin-begove dzamije bilo je 7. jula 2007. god. Sada je dzamija poznata i po munari visokoj oko 60m, sa tri serefeta.
U Dnevnom avazu objavljeno je „U prisustvu nekoliko hiljada vjernika iz BiH i inozemstva jučer je u Ustikolini svečano otvorena Turhan Emin-begova džamija, najstarija džamija u BiH, koja ima najvišu munaru u BiH. Svečanosti su, između ostalih, prisustvovali i predstavnici entitetskih i državnih vlasti, brojni imami, te delegacija Rijaseta IZ BiH, na čelu sa reisu-l-ulemom Mustafom ef. Cerićem.
Ustikolina je povijesno mjesto za bosanske muslimane, jer je u nju 1448. godine sa Turhan Emin-begom stigao i islam.
– Tada je Turhan Emin-beg ovdje napravio prvu džamiju od klesanog kamena. Nije neobično što je ova džamije rušena više puta i nije neobično što smo je mi svaki put ponovo uspravljali. Ovdje su naši korijeni i ovdje su naše žile, koje nas čine onim što mi jesmo. Čestitam vam što ste došli da zalijete korijene na kojima počiva naša domovina, naša vjera, naša čast i naš ponos – kazao je jučer reis Cerić.
Uz čestitke imamima u jugoistočnoj Bosni, na čelu sa goraždanskim muftijom Hamedom ef. Efendićem, reis Cerić je još jednom istaknuo da je povratak na Drinu uvjet opstanka bosanskih muslimana.
Čestitke okupljenima jučer su uputili i Ševko ef. Omerbašić, zagrebački muftija porijeklom iz Ustikoline, goraždanski muftija Hamed ef. Efendić, te Begzudin ef. Jusić, glavni imam koji je uz 560. godišnjicu Turhan Emin-begove džamije obilježio i 10. godišnjicu rada na ovoj dužnosti.
Praćeni tekbirima džematlija Turhan Emin-begovu džamiju jučer su otključali trinaestogodišnja Azra Hodžić i osmogodišnji Kerim Imamović, najbolji polaznici vjerske pouke u mektebu u Ustikolini.
Veza između Drine i Sarajeva
U povijesti su različiti ljudi ostajali upamćeni po različitim stvarima. Kulin ban po čuvenoj povelji, Mehmed Fatih po njegovoj ahdnami, Gazi Husrev-beg po njegovoj vakufnami, medresi i biblioteci, Alija Izetbegović po tome što je vodio BiH ka nezavisnosti. Ko će sljedeći biti poznat u Bošnjaka? Možemo imati kandidata jako puno.
One koji spavaju, ništa ne rade i žive od tuđeg rada pamtit će samo njihove žene i nekoliko rođaka. Ali poput ove četvorice bit će upamćen i onaj koji napravi put od Drine do Sarajeva, da se umjesto dva sata putuje samo 45 minuta. Nemojte mi kazati da se to ne može, to se može – istakao je jučer reis Cerić.“ (A. BAJRAMOVIĆ, Avaz)
Ovakva džamija kakva je sad nema veze niti sa Bošnjacima Ustikoline niti sa muslimanima ovog kraja.Treba vratiti izgled džamije kakav je bio prije rata a ovu nakazu koja odudara od same okoline smanjiti na normalnu veličinu
🙂